Planeta MOJ BLOG

HRONOMAHIJA POVLAČI ZA SOBOM LAŽ

Hronomahija, kovanica autora, sastoji se od grčke imenice χρονοσs (vreme) i glagola μαχομαι (boriti se). Dakle, borba sa vremenom podrazumeva neprimetno urušavanje ideje u nepreglednom broju informacija. Želja za znajem i iskonska radoznalost moraju se usmeriti ka jednom cilju, ka jednoj maloj odrednici, kako bi rezultati bili plodotvorni. Tragači cilja stalno šire vidike kroz nova znanja, prepoznaju mnoge ciljeve u daljni, ne uspevaju ni za jedan da se odluče i nepogrešivo ne stižu do željenog.Nedavno, 4. februara, dato je obećanje, koje je ubrzo pogaženo, jer lista Plautovih komedija izvedenih na scenama srpskih pozorista u periodu od 1944 – 1986 biva prezentovana tek danas 12. aprila. Ovaj nepristojan vremenski razmak, otvorio je mnoga pitanja koja se tiču tragičnog u komediji i komičnog u tragediji, ali sada to ostavljamo po strani i konstatujemo da se Plautov Miles gloriosus rado igrao na srpskim pozornicama u periodu od 1951 – 1957.

Zašto je Plaut pobedio Aristofana? Zašto je Miles Gloriosus svoju prvu premijeru, u ovom periodu, doživeo baš u Nišu? Šta je to tako primamljvo u ovoj Plautovoj komediji? Šta ćemo dobiti dekodiranjem osnovnih dramskih obrazaca u kontekstu jednog minulog vremena?Odgovori na ova pitanja sigurno su put ka jedninstvenom cilju, a do njih ćemo doći nakon zajedničkog traganja i usmeravanja ka jednom. Za sada se koristimo induktivnom metodom, dok se jasna putanja kretanja ne iskristališe. Naredni korak u nasem putovanju kroz vreme je sličan istorijski pregled pozorišnog života u Srbiji, ali ovog puta u periodu od 1986 – 2006.  

JDP - Beograd
7. novembar 1952.
Hvalisavi vojnik
P: Tit Makcije Plaut pr: dr V. Čajkanović R: Miroslav Belović
Jovan Ćirilov: Stil i ostvarenja – Narodni student, 12.XI 1952, XVII, 22.
Mira Trailović : Hvalisavi vojnik – Beogradske novine, 13.XI 1952.
Milutin ČoliĆ: T. M. Plaut Hvalisavi vojnik – premijera u
Jugoslovenskom dramskom pozorištu – Politika, 16. XI 1952. XLIX 14338
M. Mišalović: Hvalisavi vojnik na sceni Jugoslovenskog dramskog pozorišta – NIN, 16. XI 1952, II, 98
Milan Bogdanović : Plaut Hvalisavi vojnik – Borba, 25. XI 1952, XVII, 284
H.Klajn: Hvalisavi Vojnik Revija, 11. XII 1952, I, 1.
Hvalisavi vojnik od Plauta, Republika, 23.XII 1952.
SNP – Novi Sad           Zrenjanin 16. maj 1952.                1.feb. 1956. i 30.jun 1982Niš                         Užice                       Priština                    Sombor

12. april 1951.       28. feb. 1957            31.dec. 1956.           15. okt. 1955. Literatura:Volk, P. Pozorišni život u Srbiji 1944/1986. FDUINSTITUT: Beograd, 1990
 

април 12th, 2007 Posted by Fedar | uvod, nauka, teorija i praksa | no comments

Svaki početak sa sobom nosi neizvesnost

     Traganje za odgovorima, na sasvim jednostavna pitanja, danas predstavlja mukotrpan i ozbiljan posao. Zašto je čoveku XXI veka problem da zadovolji svoju radoznalost, kada oko sebe ima obilje biblioteka, knjižara, a putem interneta, udobno sedeći u svojoj fotelji, može da obiđe čitav svet? Tajna je u ,,Tiraniji trenutka'’. Ovaj termin ponudio je skandinavski antropolog, gospodin Eriksen, kao adekvatno objašnjene položaja čoveka u svetu razvijene tehnologije. Stoga ovaj rad ne predstavlja nikakvo otkriće u oblasti istorije pozorišta, već je samo izvasna sinteza važnih pitanja.
     Odabrana tema “Komparativna analiza grčkog i rimskog pozorišta” za seminarski rad, autoru je ulivala poverenje i nadu da je na tragu nečeg novog, međutim gomilanje informacija otvaralo je nova pitanja i rušilo postavljena očekivanja. Uzbudljivo putovanje u prošlost omogućilo je autoru  da ponudi jednostavan prikaz antičkog teatra, koji krije mnoge tajne, koje ponekada samostalno otkrivamo, a da toga nismo ni svesni. Cilj ovog rada je da otvori mnoga pitanja, ali i da kroz nizanje generičko – logički povezanih činjenica dovede čitaoca do mogućih rešenja večnih rebusa.
     Sada nam ostaje da zajedno tragamo za večnim ,,logosom'’, da svoju volju za moć, koja se sastoji u stvaranju, ne čuvamo sebično, već da kroz odgovore na pitanja, koja se nalaze u pomenutom tekstu, otrkivamo i upoznajemo “nepoznat svet”.
     U narednom periodu autor ovog bloga će se baviti izučavanjem komedije, njenom univerzalnošću - nastojeće da otkrije klasične postavke u savremenim komadima, da oživi Aristofana i Plauta, kojima se retko ko danas smeje. Prvi korak je pregled istorije pozorišta u Srbiji. Naime, potrebno je napraviti pregled svih antičkih komedija koje su postavljene na srpske scene nakon 1944. Ovu godinu uzimamo za početnu tačku, pošto ćemo istraživanje početi sa knjigom dr. Petra Volka “Pozorišni život u Srbiji od 1944/ 1986″, a zatim ćemo pomoć potražiti u Muzeju istorije pozorišta.
N.K.   

фебруар 4th, 2007 Posted by Fedar | uvod, nauka, teorija i praksa | no comments